za demokratsko i humanije društvo

„Podizanje svijesti lokalnih zajednica o pravima i ranjivostima migranata, s krajnjim ciljem smanjenja rizika od nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja migranata.“   Anketna pitanja za predstavnike 6 mjesnih zajednica Grada Tuzla (Batva, Kreka, Mosnik, Solana, Ši Selo, Šićki Brod)  

1. Koliko vaša MZ ima stanovnika
2. Da li na području vaše MZ ima migranata koji borave u napusšenim objektima, ili privatnom smještaju? Ima li porodica?
3. Da li ima migranata u kretanju na području MZ?
4. Da li je bilo nekih inicijativa/akcija za pomaganje migrantima? Skupljanje hrane, odjeće, obuće ili sl.
5. Podržavate li našu namjeru da se u vašoj MZ odrzi prezentacija/tribina o migrantskoj situaciji na području Tuzle (brojnost, porijeklo, potrebe)
6. Podržavate li da se na prezentaciju dovede neko od migranata koji bi mogao da ispriča svoju ličnu priču?

    Analiza potreba korisnika kao stanovnika mjesnih zajednica Grada Tuzla   U vremenskom periodu od 24.2.2020. do 28.2.2020. FGT je realizovao anketu, kao metod istraživanja i analize potreba građana kao stanovnika mjesnih zajednica Grada Tuzla. Analiza potreba korisničkih grupa, od kojih su stanovnici mjesnih zejednica jedna od definisanih grupa, se radila u okviru plana provedbe Strategije komuniciranja FGT-a sa svojim korisnicima i članovima, a posebno, kao temu, uzimajući u obzir migrantsku situaciju na području odabranih 6 mjesnih zajednica.   Anketa je provedena na uzorku od 15% od ukupnog broja MZ u Gradu Tuzla, odnosno na 6 od ukupno 40 MZ u Tuzli. Uzet je u obzir geografski položaj mjesnih zajednica, rukovodeći se iskustvima i saznanjima o položaju stacioniranih migrantskih grupa i njihovom kretanju. Anketa je obavljena telefonskim putem, mada je više predsjednika anketiranih mjesnih zajednica iskazalo spremnost za dijalog zbog, kako kažu, već izraženih problema koje stanovnici mjesnih zajednica imaju sa migrantima. Ispitanici su bili predsjednici/e Savjeta MZ i vrlo rado su se odazvali pozivu za odgovore na pitanja. Ispitanici su odgovarali na ukupno 5 pitanja koja se odnose na način rada i komunikaciju sa migrantskom populacijom, kao i sa građanima vezano za tu problematiku.   Po odgovorima na pitanje br.1 utvrđeno je da u 6 ispitanih MZ živi oko 66000 stanovnika što je oko 52% od ukupnog broja stanovnika prema zadnjem popisu čiji su rezultati objavljeni u 2016. godini.   Sljedeća dva pitanja su tražila odgovore na smještaj migranata individualno/u grupama, u iznajmljenim prostorima, u uzurpiranim prostorima te o nihovom uočenom kretanju. U svim mjesnim zajednicama je uočeno kretanje migranata. U tri MZ nisu uočene grupe koje žive u napuštenim objektima, ili u iznajmljenim objektima (Solana, Kreka i Ši Selo). U svim ostalim (Batva, Šićki Brod, Mosnik) postoje objekti u kojima su smještene grupe migranata. U Šićkom Brodu je posredstvom organizacije „Pomozi.ba“ i vlasnika motela Man, obezbjeđen smještaj za bolesne migrante, s tim da moraju imati tzv. bijeli karton te biti pregledani od DRC-a (''Danish Refugee Council''). Kapacitet je 72 kreveta. Manje grupe migranata su uočene u MZ Mosnik, u 4-5 kuća, bez porodica uglavnom, ali nallošija situacija je u MZ Batva, odnosno Mosnik, preciznije željeznička stanica gdje je locirana većina migranata (oko 600), koji žive pod šatorima, u jako lošim higijenskim uslovima. Prema izjavi predsjednika MZ Batva, uočeno je ponovljeno nasilničko ponašanje manjih migrantskih grupa prema lokalnom stanovništvu, došlazilo je i do sukoba nakon kojih je morala intervenisati policija, obijaju se stanovi, podrumi, krađe su takođe prisutne, pješački most (mali most) preko rijeke Jale prema željezničkoj stanici u večernjim satima građani izbjegavaju radi većih grupa migranata koji se tu okupljaju, uočeno je korištenje alkohola, međusobne tuče, mnogi su naoružani (hladno oružje), tako da se stvara povećan animozitet lokalnog stanovništva prema migrantima. Migranti su uglavnom mladi ljudi, bez porodica, bez imena i prezimena i validnih dokumenata.   Kada je u pitanju organizovana pomoć migrantima u vidu hrane, lijekova, odjeće, obuće, svi su dali odgovor da se nije radilo o organizovanoj pomoći nego su to bile individualne akcije kao i akcije volonterskih grupa, ali da se sada ta aktivnost znatno manja nego li prije recimo 5 ili 6 mjeseci. Svi predstavnici anketiranih mjesnih zajednica su iskazali spremnost da se održe javne tribine u njihovim prostorijama na kojima će se voditi dijalog o migrantskoj problematici, pa i uz prisustvo nekog od migranata koji bi bio spreman da prezentuje svoje stavove, svoju priču, ali su takođe naglasili da bi bilo dobro da se u to uključe i predstavnici lokalne vlasti, za koje kažu da se inače slabo uključuju u ovaj problem, te da bi on mogao da negativno eskalira sa ozbiljnim posljedicama.